U današnje vrijeme, internet je sastavni dio djetinjstva. Djeca koriste telefone, tablete i računare za igru, učenje i komunikaciju. Međutim, upravo taj svijet koji im pruža zabavu i znanje, skriva i brojne prijetnje koje nisu uvijek očigledne. Kao roditelji, zadatak nije da ih izolujemo od tehnologije, već da ih naučimo kako da je koriste sigurno i odgovorno.
Neprimjeren sadržaj
Jedna od najčešćih prijetnji su neprimjereni sadržaji.
Djeca su prirodno radoznala i vrlo lako dolaze do informacija. Žele da znaju, istražuju, vide. Ali internet ne pravi razliku između odraslih i djece, svi imaju pristup svemu. Jednim klikom djeca mogu doći do nasilnih snimaka, eksplicitnog sadržaja, teorija zavjere ili uvredljivih komentara. Algoritmi društvenih mreža, ako nisu pravilno podešeni, mogu im predložiti sadržaj koji nije prilagođen njihovom uzrastu.
Šta roditelj može da uradi?
Prvi korak je postavljanje roditeljske kontrole na uređaje koje dijete koristi. Većina platformi kao što su YouTube, Google i Netflix imaju opcije za ograničenje sadržaja po uzrastu. Drugi, još važniji korak, jeste razgovor. Objasnite djetetu da postoje stvari koje nisu prikladne za njegov uzrast, i da vam uvijek može reći ako naiđe na nešto što ga uznemirava.
Online predatori
Druga velika opasnost je online predatori odnosno osobe koje se lažno predstavljaju kako bi stekle povjerenje djece, a zatim ih iskorištavale. Komunikacija sa ovim ljudima se najčešće odvija putem društvenih mreža, igrica ili aplikacija za komuniakciju. Djeca mogu misliti da pričaju sa vršnjakom, dok s druge strane može biti odrasla osoba sa lošim namjerama. Predatori su strpljivi, grade odnos nedeljama, nekad čak i mjesecima prije nego što postanu direktni.
Prevencija počinje edukacijom: Objasnite djeci da nikada ne trebaju dijeliti lične podatke, poput adrese, broja telefona ili škole koju pohađaju, bez vašeg znanja. Naučite ih da vam kažu ako ih neko čini nelagodnim, čak i ako ih je ta osoba u početku zabavljala ili hvalila. Postavite jasna pravila o tome koje aplikacije koriste i s kim komuniciraju.
Cyberbullying
Nasilje među vršnjacima odavno nije ograničeno na školska dvorišta. Danas se ono često odvija online putem komentara, poruka, objava, isključivanja iz grupa. Djeca mogu biti meta uvreda, prijetnji, pa čak i ozbiljnih pokušaja poniženja.
Problem je što cyberbullying rijetko staje sam od sebe. Djeca često ćute jer se stide ili strahuju da će im biti zabranjen telefon.
Grooming
Grooming je proces u kojem odrasla osoba namjerno stvara emocionalnu povezanost sa djetetom kako bi ga kasnije iskoristila, najčešće seksualno. To ne počinje otvorenim prijetnjama, već komplimentima, podrškom i poklonima. Dijete često nije svjesno da se nad njim vrši manipulacija.
Ono što ovaj oblik online prijetnje čini posebno opasnim jeste vremenom izgrađeno povjerenje. Dijete se može čak osjećati lojalno prema osobi koja ga zapravo ugrožava, i zato neće lako prijaviti problem roditelju.
Sexting
Sexting podrazumijeva slanje ili traženje eksplicitnih fotografija ili poruka, najčešće među tinejdžerima. Problem je što jednom kada se takva slika pošalje, gubi se kontrola nad njom, može završiti u pogrešnim rukama, širiti se internetom, izazvati sramotu, ucjene, pa čak i psihološke traume.
Roditelji često misle: „Moje dijete to ne bi nikad uradilo.“ Međutim, pritisak vršnjaka, želja za prihvatanjem, ili osjećaj „da svi to rade“ mogu navesti dijete da napravi impulsivan potez.
Bez osuđivanja, razgovarajte sa djecom o posljedicama dijeljenja intimnih sadržaja. Objasnite im da prava bliskost ne podrazumijeva dokazivanje kroz slike, i da ih niko ko ih poštuje neće tražiti nešto što ih može povrijediti ili osramotiti. Djeca trebaju znati da, ako im se desi greška, mogu vam se obratiti bez straha.
Prekomjerno dijeljenje informacija
Danas je normalno da djeca žele da dijele slike, videe i misli sa svojim vršnjacima. Ipak, većina djece ne shvata da ono što se postavi online ostaje online.
Objavljivanje adrese, škole, čak i slika iz kuće može predstavljati ozbiljan rizik.
Naučite djecu da razmišljaju prije nego što nešto objave. Jednostavno pravilo je ako ne bi željeli da to vidi njihov učitelj, direktor ili baka vjerovatno to ne treba da ide na internet.
Lažne vijesti i dezinformacije
Djeca su često izložena netačnim ili manipulativnim sadržajima na internetu, posebno putem društvenih mreža i videa koji se brzo šire. To mogu biti lažne vijesti, teorije zavjere, pogrešne informacije o zdravlju, školstvu ili nauci a sve često predstavljeno kao nešto „zabranjeno“ ili „što niko ne smije da kaže“.
Lažne vijesti, teorije zavjere i pseudonaučni sadržaji lako zavaraju mlade koji još nemaju razvijeno kritičko razmišljanje.
Roditelji treba da znaju da većina djece ne zna kako da prepozna nepouzdan izvor. Zato je važno da im se objasni da nisu sve informacije koje se dijele online tačne, bez obzira koliko uvjerljivo izgledale. Korisno je zajedno pregledati izvore, naučiti ih da razlikuju provjerene činjenice od mišljenja, i da provjeravaju informacije na više mjesta.
Phishing
Phishing (ili fišing) je vrsta internet prevare u kojoj napadač pokušava da navede dijete (ili odraslu osobu) da klikne na lažni link, preuzme virus ili unese svoje lične podatke na stranicu koja izgleda stvarno. Djeca su posebno ranjiva jer često klikću na sve što izgleda šareno, zabavno ili obećava neku nagradu.
Na primjer, dijete može dobiti poruku na engleskom jeziku: “You just won 1000 Robux – click here to claim your prize!”
Iza tog linka može se kriti stranica koja traži šifru za igricu, pristup profilu, pa čak i vašim bankovnim podacima ako je kartica povezana.
Objasnite djeci da NIKO ne daje besplatne nagrade bez razloga. Naučite ih da nikada ne unose šifre, e-mailove ili bilo kakve podatke na sumnjivim stranicama. Ako im nešto izgleda previše dobro da bi bilo istinito najvjerovatnije i jeste. Aktivirajte dvofaktorsku autentifikaciju na važnim nalozima, i redovno provjeravajte sigurnosne postavke zajedno.
Opasni online izazovi i viralni trendovi
Društvene mreže su pune izazova (challenges) i trendova koji djeluju bezazleno. Neki od njih mogu biti opasni po zdravlje, pa čak i život. Djeca često učestvuju u ovim izazovima želeći da se uklope i budu popularna. Djeca teže prihvatanju od strane vršnjaka, žele da budu “u toku”, da se dopadnu, da dobiju više pregleda i lajkova. Digitalni svijet pojačava tu potrebu, svaka objava, svaki izazov, svaka reakcija postaje valuta popularnosti. Djeca nisu uvijek svjesna gdje je granica između zabave i opasnosti, a često ni ne znaju da je nešto rizično dok ne bude kasno.
Zaključak
Internet nije ni dobar ni loš – on je alat. A kao i svaki alat, zahtijeva znanje, pažnju i odgovorno korištenje. On je prostor u kojem djeca uče, povezuju se i odrastaju. Ali kao i svaki prostor, ima svoje tamne ćoškove.
Roditeljstvo u digitalno doba nije lako, ali nije ni nemoguće.Uloga roditelja nike da djecu drže pod staklenim zvonom, već da im daju alate, znaja i savjete kako da prepoznaju opasnost i kako da reaguju na nju. Internet neće nestati, niti ćemo ga moći „ugasiti“. Umjesto toga, naučimo djecu da ga koriste pametno, odgovorno i bezbjedno.
- Podijeli sa prijateljima
- Podijeli sa prijateljima
Povezane cjeline:
