Šta se dešava kada Internet nestane?

Početkom maja 2023. godine, u sjeveroistočnoj indijskoj državi Manipur, osnovni ritam života bio je poremećen izbijanjem međuzajedničkog nasilja, praćenim vladinom odlukom o gašenju Interneta.

Sedam dugih mjeseci stanovnici Manipura izgubili su mogućnost da obavljaju redovne aktivnosti kao što su rad putem interneta, pristup online zdravstvenim uslugama i učenje na daljinu. Uz to, morali su se suočiti s brutalnim etničkim sukobima bez veze sa spoljnim svijetom i bez načina da se bore za svoja uvjerenja. Odsustvo interneta bilo je itekako osjetno.

Saadia Azim, stručnjakinja za javne politike koja predvodi razvoj digitalnih javnih servisa i radi sa vladom Zapadnog Bengala u Indiji, izjavila je sljedeće:
„Internet pruža prostor u kojem svi mogu biti jednaki. U Indiji čak i lokalni trgovci, koji ne znaju da čitaju i pišu, koriste internet za obavljanje i primanje uplata. Kada im to oduzmete, lišavate ih osnovnih usluga, ugrožavate njihovu egzistenciju, produbljujete digitalni jaz i neizbježno pogoršavate sukobe.“

Gašenje Interneta nanosi više štete nego koristi

Vlada je tvrdila da će ovaj prekid Interneta pomoći da se brže uspostavi mir i suzbije dezinformacija. Međutim, desilo se suprotno – ljudi su izgubili pristup osnovnim javnim uslugama, što je dovelo do neizrecivog haosa. Oni čiji su poslovi zavisili od interneta pretrpjeli su finansijske gubitke koji su ih izložili riziku od totalnog siromaštva, beskućništva i gladi.

Lažne vijesti su se i dalje širile, a nije ih bilo moguće ni provjeriti ni opovrgnuti, dok su ostatak Indije i svijet ostali u mraku u vezi s kršenjem ljudskih prava i sloboda koje su se tamo dešavale.

„Gubitak povezanosti tokom gašenja Interneta može biti presudan za živote,“ rekla je Amrita Choudhury, predsjednica Internet društva u Delhiju i direktorka Udruženja sajber kafića Indije (CCAOI), koja se bavi javnim digitalnim politikama.

Sa eskalacijom nasilja i bez spoljne intervencije, mnogi ljudi su izgubili živote, a zajednice su ućutkane. Čak su i oni koji nisu bili direktno pogođeni nasiljem osjetili posljedice.

„Bliska prijateljica se upravo preselila u Manipur iz Delhija, a nakon gašenja Interneta nisam mogla da je kontaktiram skoro tri mjeseca,“ rekla je Saadia. „Bilo je teško ne znati da li je bezbjedna. Nije mogla da koristi telefon ili društvene mreže – stvari koje uzimamo zdravo za gotovo. Kada smo se ponovo čule, naš odnos dug 30 godina bio je uzdrman. Osjećala je da svijet ne čini dovoljno da pomogne. Bila je preplašena i nije više željela da govori.“

Uticaj na marginalizovane zajednice

Kada je vlada konačno odlučila da djelimično ukine zabranu Interneta, neke oblasti u Manipuru i dalje nisu imale punu povezanost.

Saadia je objasnila: „Neke granične zone imaju samo mobilni internet i podložne su restrikcijama zbog policijskog časa. Međutim, upravo su ljudi u udaljenim područjima ti kojima je najpotrebnija pomoć Interneta. To su zajednice odsječene od fizičkog pristupa javnim uslugama.“

„Na primjer, odjeljenje za rodne manjine pri Institutu medicinskih nauka Džavaharlal Nehru u glavnom gradu Manipura ostalo je potpuno nepristupačno,“ rekla je Saadia. „Gašenje interneta dovelo je do obustave rada instituta i poremetilo vitalne veze unutar zajednice rodnih manjina, utičući na njihovu komunikaciju i sisteme međusobne podrške. Sedam mjeseci kasnije, ti ljudi i dalje ne mogu da pristupe zdravstvenom centru napravljenom tako da odgovara njihovim specifičnim potrebama.“

Amrita je dodala: „Kad god se desi ovakva situacija, žene, manjine ili marginalizovane zajednice, poput osoba sa invaliditetom, trpe najveće posljedice. U nekim djelovima svijeta Internet je jedino mjesto gdje mogu bezbjedno da izraze svoj glas.“

Zagovaranje važnosti interneta

Ipak, i Amrita i Saadia smatraju da svaki put kada se razotkrije gašenje Interneta, otvori se i svojevrsna prilika „za globalnu zajednicu da postane svjesnija i da progovori o tome koliko je Internet važan za naše svakodnevne živote, posebno u vremenima sukoba.“

Saadia vjeruje da postoji razlog za nadu u budućnost. „Ljudi razgovaraju. Radimo na razvoju tehnologije za pružanje javnih usluga tokom ovakvih prekida i razvijamo rješenja da spriječimo buduća gašenja.“

U junu 2023. godine, kako bi podigli svijest o gašenju Interneta i podstakli vlade da ne isključuju svoje stanovništvo od ovog ključnog resursa, Internet društvo je pokrenulo kalkulator NetLoss. Ovaj kalkulator mjeri ekonomsku štetu svake zemlje izazvanu gašenjem Interneta, uključujući gubitke stranih direktnih investicija (FDI), bruto domaćeg proizvoda (BDP), promjene u stopama nezaposlenosti i inflaciju.

„Ja sam optimista,“ rekla je Amrita. „U zemljama koje teže da postanu razvijene, poput Indije, vrijednost Interneta je očigledna i vladi i narodu. Želimo da budemo digitalna nacija. Samo je pitanje razumijevanja da gašenje Interneta nije pravo rješenje za upravljanje ovakvim situacijama. Indija nije sama u ovome. Ovo je univerzalna tema, posebno izražena kod nas zbog velike populacije.“

Pomozite nam da ostvarimo obećanje interneta

Internet je pružio neprocjenjive mogućnosti i unaprijedio naše svakodnevne živote. Pomogao nam je da ostanemo povezani kada nas je globalna pandemija razdvojila, proširio naše mogućnosti za rad i obrazovanje i omogućio nam da istražimo djelove svijeta koji su nekada bili samo daleki san. Za neke ljude, Internet je više od svega ovoga zajedno. On je njihova linija spasa. 

Zbog toga ovaj dragocjeni resurs moramo čuvati i osigurati njegovu dostupnost svima – jer je Internet temelj razvoja i povezanosti u modernom društvu.

*Ovaj tekst je preuzet sa sajta Internet Društvo Svijeta.

Zajedno možemo​ puno više.

Internet društvo Crne Gore je dio Internet društva Svijeta koje djeluje na polju ICT industrije za dobrobit svih.

Važni linkovi

Copyright © ISOC Montenegro. 2024. Sva prava zadržana