Sa zadovoljstvom najavljujemo naše učešće na predstojećoj konferenciji Tech4Rights Summit 2024, koja će se održati 13. i 14. decembra u CUE hotelu u Podgorici. Ova važna konferencija bavi se ključnim temama na raskršću tehnologije i ljudskih prava, a organizuje je MAUK (UK Alumni Association of Montenegro) uz finansijsku podršku FCDO-a (Foreign, Commonwealth & Development Office). Posebna čast nam je što će Danica Čelebić, predstavnica ISOC Montenegro, biti host drugog dana konferencije. Danica će voditi učesnike kroz bogat program koji uključuje četiri ključne oblasti koje će se diskutovati na panelima: HealthTech i ljudska prava EdTech i ljudska prava Sajber bezbjednost i ljudska prava Dezinformacije i ljudska prava Konferencija okuplja istaknute govornike i paneliste iz zemlje i inostranstva, uključujući i članicu ISOC Montenegro, Sanju Gardašević, suosnivačicu startapa ZUNO Games i izvršnu direktorku Alicorn agencije, koja će govoriti na panelu posvećenom EdTech inovacijama. Pozivamo sve zainteresovane da se prijave za učešće na ovom izuzetnom događaju. Učešće je besplatno, ali je registracija obavezna. Tech4Rights Summit 2024 predstavlja jedinstvenu priliku za sve zainteresovane da se upoznaju sa najnovijim trendovima i izazovima na polju tehnologije i ljudskih prava, kao i da doprinesu ovoj važnoj diskusiji kroz interaktivne sesije i razmjenu ideja. Više informacija o programu konferencije možete naći OVDJE. Registraciju možete uraditi OVDJE.
Privatnost
Self-paced tutorial Trajanje: c. 20h Jezici: engleski, francuski i španski Dostupan: tokom cijele godine prijavi se Privatnost je važno pravo i ključni faktor koji omogućava autonomiju, dostojanstvo i slobodu izražavanja pojedinca. Međutim, ne postoji univerzalno prihvaćena definicija privatnosti. U online kontekstu, privatnost se obično definiše kao pravo pojedinca da odredi kada, kako i u kojoj mjeri se lični podaci mogu dijeliti s drugima. Ovaj kurs pruža razumijevanje o tome kako je prikupljanje informacija u današnjem digitalnom dobu brže, lakše i jeftinije nego ikada. Napredak na različitim tehnološkim poljima doprinio je stvaranju ovog novog svijeta. Lični podaci su postali unosna roba. Korisnici svakodnevno dijele sve više ličnih podataka online, često nesvjesno. Internet stvari (IoT) dodatno će povećati ovu pojavu. Ovi faktori mogu dovesti do izlaganja ličnih podataka i stvaranja izazova u vezi sa privatnošću u većem obimu nego ikada ranije. Ovaj kurs pruža mogućnost za formiranje čvrstih temelja u podsticanju razvoja i primjene okvira za privatnost koji koriste etički pristup prikupljanju i obradi podataka. Ti okviri uključuju, između ostalog, koncepte pravičnosti, transparentnosti, participacije, odgovornosti i legitimnosti. Koji su ciljevi kursa? Naučiti definiciju i značaj privatnosti. Razumjeti i ojačati povjerenje korisnika u online usluge, čak i dok je online privatnost stalno pod pritiskom da bude ugrožena. Naučiti kako promovisati jake, tehnološki neutralne zakone o privatnosti podataka, principe privatnosti po dizajnu, kao i etičke principe prikupljanja i obrade podataka na Internetu. Otkriti kako zaštititi i unaprijediti online privatnost. Koji su očekivani ishodi ovog kursa? Modul 1: Uvod u online privatnost Polaznici će razumjeti kako privatnost igra ključnu ulogu u izgradnji povjerenja između pojedinaca i online usluga. Prepoznaće da je privatnost složen koncept sa različitim tumačenjima i implikacijama. Identifikovaće primarne prijetnje online privatnosti, poput curenja podataka, nadzora i praćenja. Modul 2: Okviri za privatnost Polaznici će prepoznati da se zakoni o privatnosti razlikuju u različitim zemljama i jurisdikcijama. Identifikovaće osnovne principe međunarodnih okvira za privatnost, poput OECD smjernica o privatnosti. Razumjeće značaj međunarodne saradnje u rješavanju globalnih izazova privatnosti i osiguravanju dosljednih standarda. Modul 3: Pojedinačna prava na privatnost: kompleksna tema Polaznici će razumjeti kako podaci prelaze nacionalne granice i kakve implikacije to ima na privatnost i zaštitu podataka. Prepoznaće važnost uspostavljanja međunarodnih standarda za zaštitu podataka kako bi se osigurao dosljedan nivo privatnosti. Identifikovaće potencijalne rizike povezane s dijeljenjem podataka i pristupom trećih strana, poput neovlaštene upotrebe ili otkrivanja podataka. Modul 4: Zaštita online privatnosti kroz etičko prikupljanje podataka Polaznici će razumjeti kako lični podaci mogu biti vrijedni za kompanije i organizacije i kako to može uticati na privatnost pojedinca. Prepoznaće značaj etičkog prikupljanja, skladištenja i korišćenja podataka u zaštiti privatnosti pojedinca. Analiziraće osnovne etičke principe, poput pravičnosti, transparentnosti i odgovornosti, koji bi trebali voditi praksu obrade podataka. Ko treba da pohađa ovaj kurs? Ovaj kurs nema preduslove i otvoren je za sve zainteresovane. Treba da pohađate ovaj kurs ako: Želite da razumijete šta je privatnost i njen značaj. Želite da doprinesete razvoju i primjeni okvira za privatnost koji koriste etički pristup prikupljanju i obradi podataka. prijavi se
Svijet bez Interneta (film)
Većina ljudi u svijetu voli da gleda filmove sa lajt motivom smaka svijeta. Bilo da se radi o invaziji zombija, prirodnoj nepogodi ili katastrofi izazvanoj ljudskim djelovanjem, glavno pitanje u ovim filmovima je šta će ljudi učiniti ako dođe do totalne katastrofe i smaka svijeta. Različiti pokušaji da se odgovori na ovo pitanje već decenijama intrigiraju publiku i osvajaju maštu. Kako Internet postaje sve prisutniji u našim životima, on takođe zauzima sve važnije mjesto u filmovima koje gledamo. Prekidi Interneta se u novijim filmovima, kao što su Netflixov Leave the World Behind i adaptacija romana Stivena Kinga The Life of Chuck, pojavljuju kao signal da “nešto loše dolazi.” Evo zašto bi globalni prekid Interneta mogao biti znak katastrofe: Gubitak Kontakta s Ostatkom Svijeta Kada ljudi izgube pristup Internetu, gube mogućnost da lako stupe u kontakt s prijateljima i članovima porodice koji nisu u njihovoj blizini. Vaše znanje o svijetu sužava se na ono što se dešava u vašem neposrednom okruženju. Osjećaj izolacije, briga za voljene i stres zbog neznanja šta se dešava mogu uzrokovati paniku. Osim toga, kada se informacije šire ili počnu kružiti glasine, teže je potvrditi ili opovrgnuti njihovu autentičnost. To može dovesti do širenja dezinformacija. Ekonomska Nestabilnost Jedan od pet radnika obavlja posao na daljinu, prema Forbesu, što je uglavnom omogućeno zahvaljujući Internetu. Još veći broj ljudi koristi Internet u nekoj formi kako bi obavili svoj posao, bez obzira na to gdje se nalaze. Za one koji rade online, gubitak pristupa Internetu može učiniti njihov posao teškim ili nemogućim, što uzrokuje ekonomsku nestabilnost i dovodi ljude u rizik od siromaštva i beskućništva. Gubitak Interneta ne utiče samo na našu sposobnost da zarađujemo, već i na mogućnost obavljanja kupovina. Online kupovina bi, naravno, bila nemoguća, ali čak i terminali za plaćanje, bankomati i poslovnice banaka zavise od Interneta za obavljanje transakcija. Ako izgubimo Internet, izgubićemo pristup mnogim uobičajnim digitalnim metodama plaćanja poput kreditnih kartica, PayPala, e-novčanika i bankovnih transfera. Kao društvo, ne bismo mogli brzo da se vratimo na sistem plaćanja isključivo gotovinom jer više nemamo infrastrukturu koja bi ga podržala. Kada bi se desila na globalnom nivou, ova nepogodnost bi postala toatlna katastrofa za ekonomiju svake države. Da li te zanima koliko bi prekid Interneta koštao ekonomiju naše zemlje? Odgovor možeš pronaći koristeći Internet Society Pulse NetLoss Calculator. Ovaj kalkulator ti omogućava da istražiš koliki uticaj mogu imati prekidi Interneta i blokade usluga. Poremećaj Svakodnevnih Aktivnosti Mnogi od nas uzimaju zdravo za gotovo mogućnost pohađanja kurseva ili svakodnevnu komunikaciju. Ali za mnoge ljude, svakodnevne aktivnosti poput ovih sve više se odvijaju online. Učenje na daljinu je u proteklih nekoliko godina doživjelo ogroman porast. Ono što je nekada bila nužna reakcija na pandemiju COVID-19 ostalo je preferirana opcija za mnoge, čak i nakon što je sve ponovo otvoreno za funkcionisanje uživo. Međutim, čak i učenici koji pohađaju školu uživo često se u velikoj mjeri oslanjaju na Internet za istraživanje i završavanje zadataka. Virtuelna zdravstvena zaštita i telemedicina takođe omogućavaju ljudima, uključujući one u ruralnim područjima, da se konsultuju s ljekarima i upravljaju svojim zdravljem gdje god da se nalaze. Internet nije samo ključan za ljude u udaljenim područjima da imaju više opcija za zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, već i za pružanje pristupačnijih opcija za osobe s invaliditetom ili problemima s mobilnošću. U slučaju široko rasprostranjenog prekida Interneta, mnoge svakodnevne aktivnosti postale bi otežane, što bi izazvalo značajne poremećaje za mnoge ljude. Koliko god prekidi Interneta bili zastrašujući, oni nisu samo filmska izmišljotina; oni su stvarni problem. Pročitajte iskustvo iz prve ruke o stvarnosti života u regionu s prekidima Interneta kako biste saznali više o njihovim negativnim uticajima. *Ovaj tekst je preuzet sa sajta Internet Društva Svijeta.
Internet Society – Dani Zajednice
Vrijeme Wednesday 03 May 2023 – Thursday 04 May 2023 Mjesto Online – Zoom Sastaćete se sa istomišljenicima i organizacijama koje predvode pozitivne promjene širom sveta. Imaćete priliku da čujete o globalnim i regionalnim usjesima i izazovima, kao i da steknete nove uvide koji će pomoći da bolje djelujemo na ovom polju. Pridružite se stručnjacima iz ICT industrije i predstavnicima svjetske ISOC zajednice tokom ovih virtuelih sastanaka u trajanju od 90 minuta. Svaki će podstaći inspirativne diskusije o novim načinima za rast i zaštitu Interneta. Budući da će Internet u budućnosti biti oblikovan onim što radimo danas, od suštinskog je značaja nastaviti ovaj rad zajedno – razmišljajući globalno i delujući lokalno. Radujemo se što ćemo vas vidjeti tamo! Potvrdite svoje mesto/mesta danas: Azija-Pacifik 16. Maj6:00 – 7:30 UTC Registruj se Afrika i Bliski Istok 6. Jun13:00 – 14:30 UTC Registruj se Evropa 26. Jun11:00 – 12:30 UTC Registruj se Sjeverna Amerika 29. Avgust18:00 – 19:30 UTC Registruj se Latinska Amerika i Karibi 26. Septembar18:00 – 19:30 UTC Registruj se *Pozvani ste da prisustvujete bilo kojoj od navedenih sesija bez obzira da li ste naš član ili ne.
ISOC Crna Gora postalo član Globalne koalicije za enkripciju
Internet društvo Crne Gore s ponosom objavljuje da je postalo član Globalne koalicije za enkripciju (Global Encryption Coalition – GEC), vodeće međunarodne inicijative posvećene zaštiti enkripcije i unapređenju digitalne sigurnosti širom svijeta. Ovim članstvom, Internet društvo Crne Gore dodatno učvršćuje svoju posvećenost promociji slobodnog, otvorenog i sigurnog Interneta za sve građane Crne Gore. Kao član GEC-a, organizacija će raditi na podizanju svijesti o značaju enkripcije kao osnovnog sredstva za zaštitu privatnosti, digitalnih prava i sigurnosti u digitalnom dobu. Globalna koalicija za enkripciju okuplja organizacije, tehnološke stručnjake i aktiviste iz cijelog svijeta, s ciljem da podrži upotrebu jake enkripcije i spriječi pokušaje njenog oslabljivanja od strane vlada ili drugih entiteta. Ova inicijativa ima ključnu ulogu u promovisanju standarda koji osiguravaju bezbjednu i privatnu komunikaciju u digitalnom okruženju. Internet društvo Crne Gore radi na: Podizanju svijesti o značaju enkripcije u svakodnevnom životu građana. Zagovaranju javnih politika koje osiguravaju slobodan i siguran internet. Edukaciji zajednice o najboljim praksama za zaštitu privatnosti i sigurnosti na mreži. Ovo članstvo otvara nove mogućnosti za saradnju sa međunarodnim partnerima, razmjenu znanja i uvođenje globalnih standarda digitalne sigurnosti u Crnoj Gori.
Šta se dešava kada Internet nestane?
Početkom maja 2023. godine, u sjeveroistočnoj indijskoj državi Manipur, osnovni ritam života bio je poremećen izbijanjem međuzajedničkog nasilja, praćenim vladinom odlukom o gašenju Interneta. Sedam dugih mjeseci stanovnici Manipura izgubili su mogućnost da obavljaju redovne aktivnosti kao što su rad putem interneta, pristup online zdravstvenim uslugama i učenje na daljinu. Uz to, morali su se suočiti s brutalnim etničkim sukobima bez veze sa spoljnim svijetom i bez načina da se bore za svoja uvjerenja. Odsustvo interneta bilo je itekako osjetno. Saadia Azim, stručnjakinja za javne politike koja predvodi razvoj digitalnih javnih servisa i radi sa vladom Zapadnog Bengala u Indiji, izjavila je sljedeće:„Internet pruža prostor u kojem svi mogu biti jednaki. U Indiji čak i lokalni trgovci, koji ne znaju da čitaju i pišu, koriste internet za obavljanje i primanje uplata. Kada im to oduzmete, lišavate ih osnovnih usluga, ugrožavate njihovu egzistenciju, produbljujete digitalni jaz i neizbježno pogoršavate sukobe.“ Gašenje Interneta nanosi više štete nego koristi Vlada je tvrdila da će ovaj prekid Interneta pomoći da se brže uspostavi mir i suzbije dezinformacija. Međutim, desilo se suprotno – ljudi su izgubili pristup osnovnim javnim uslugama, što je dovelo do neizrecivog haosa. Oni čiji su poslovi zavisili od interneta pretrpjeli su finansijske gubitke koji su ih izložili riziku od totalnog siromaštva, beskućništva i gladi. Lažne vijesti su se i dalje širile, a nije ih bilo moguće ni provjeriti ni opovrgnuti, dok su ostatak Indije i svijet ostali u mraku u vezi s kršenjem ljudskih prava i sloboda koje su se tamo dešavale. „Gubitak povezanosti tokom gašenja Interneta može biti presudan za živote,“ rekla je Amrita Choudhury, predsjednica Internet društva u Delhiju i direktorka Udruženja sajber kafića Indije (CCAOI), koja se bavi javnim digitalnim politikama. Sa eskalacijom nasilja i bez spoljne intervencije, mnogi ljudi su izgubili živote, a zajednice su ućutkane. Čak su i oni koji nisu bili direktno pogođeni nasiljem osjetili posljedice. „Bliska prijateljica se upravo preselila u Manipur iz Delhija, a nakon gašenja Interneta nisam mogla da je kontaktiram skoro tri mjeseca,“ rekla je Saadia. „Bilo je teško ne znati da li je bezbjedna. Nije mogla da koristi telefon ili društvene mreže – stvari koje uzimamo zdravo za gotovo. Kada smo se ponovo čule, naš odnos dug 30 godina bio je uzdrman. Osjećala je da svijet ne čini dovoljno da pomogne. Bila je preplašena i nije više željela da govori.“ Uticaj na marginalizovane zajednice Kada je vlada konačno odlučila da djelimično ukine zabranu Interneta, neke oblasti u Manipuru i dalje nisu imale punu povezanost. Saadia je objasnila: „Neke granične zone imaju samo mobilni internet i podložne su restrikcijama zbog policijskog časa. Međutim, upravo su ljudi u udaljenim područjima ti kojima je najpotrebnija pomoć Interneta. To su zajednice odsječene od fizičkog pristupa javnim uslugama.“ „Na primjer, odjeljenje za rodne manjine pri Institutu medicinskih nauka Džavaharlal Nehru u glavnom gradu Manipura ostalo je potpuno nepristupačno,“ rekla je Saadia. „Gašenje interneta dovelo je do obustave rada instituta i poremetilo vitalne veze unutar zajednice rodnih manjina, utičući na njihovu komunikaciju i sisteme međusobne podrške. Sedam mjeseci kasnije, ti ljudi i dalje ne mogu da pristupe zdravstvenom centru napravljenom tako da odgovara njihovim specifičnim potrebama.“ Amrita je dodala: „Kad god se desi ovakva situacija, žene, manjine ili marginalizovane zajednice, poput osoba sa invaliditetom, trpe najveće posljedice. U nekim djelovima svijeta Internet je jedino mjesto gdje mogu bezbjedno da izraze svoj glas.“ Zagovaranje važnosti interneta Ipak, i Amrita i Saadia smatraju da svaki put kada se razotkrije gašenje Interneta, otvori se i svojevrsna prilika „za globalnu zajednicu da postane svjesnija i da progovori o tome koliko je Internet važan za naše svakodnevne živote, posebno u vremenima sukoba.“ Saadia vjeruje da postoji razlog za nadu u budućnost. „Ljudi razgovaraju. Radimo na razvoju tehnologije za pružanje javnih usluga tokom ovakvih prekida i razvijamo rješenja da spriječimo buduća gašenja.“ U junu 2023. godine, kako bi podigli svijest o gašenju Interneta i podstakli vlade da ne isključuju svoje stanovništvo od ovog ključnog resursa, Internet društvo je pokrenulo kalkulator NetLoss. Ovaj kalkulator mjeri ekonomsku štetu svake zemlje izazvanu gašenjem Interneta, uključujući gubitke stranih direktnih investicija (FDI), bruto domaćeg proizvoda (BDP), promjene u stopama nezaposlenosti i inflaciju. „Ja sam optimista,“ rekla je Amrita. „U zemljama koje teže da postanu razvijene, poput Indije, vrijednost Interneta je očigledna i vladi i narodu. Želimo da budemo digitalna nacija. Samo je pitanje razumijevanja da gašenje Interneta nije pravo rješenje za upravljanje ovakvim situacijama. Indija nije sama u ovome. Ovo je univerzalna tema, posebno izražena kod nas zbog velike populacije.“ Pomozite nam da ostvarimo obećanje interneta Internet je pružio neprocjenjive mogućnosti i unaprijedio naše svakodnevne živote. Pomogao nam je da ostanemo povezani kada nas je globalna pandemija razdvojila, proširio naše mogućnosti za rad i obrazovanje i omogućio nam da istražimo djelove svijeta koji su nekada bili samo daleki san. Za neke ljude, Internet je više od svega ovoga zajedno. On je njihova linija spasa. Zbog toga ovaj dragocjeni resurs moramo čuvati i osigurati njegovu dostupnost svima – jer je Internet temelj razvoja i povezanosti u modernom društvu. *Ovaj tekst je preuzet sa sajta Internet Društvo Svijeta.
6 savjeta za odbranu od ransomware napada
Internet Society je pomno pratio seriju ransomware sajber napada koji su se dogodili u proteklih nekoliko nedelja. Krivac za ove napade je v2.0 Wcry ransomware koji je još poznat pod nazivima WannaCry i WanaCrypt0r ransomware. Ransomware koristi NSA exploit koji je procureo u javnost zahvaljujući The Shadow Brokers hakerskoj grupi. Ovim napadom je kompromiitovano 200.000 računara u 150 zemalja svijeta. Očekuje se da brojke nastave eksponencijalno da rastu, stoga je neophodno iznijeti ključne stavke ovog incidenta na koje treba obratiti pažnju. Sa preko 60 zemalja za koje se zna da razvijaju arsenale sajber oružja, a nerijetko neki od njih “procure” u javnost, potencijal za štetu je očigledan. Uticaj nije samo ekonomski, u smislu finansijskih gubitaka, već i socijalni u smislu uticaja na povjerenje korisnika i u krajnjem – gubitak ljudskih života (posebno imajući u vidu da su meta v2.0 Wcry ransomwarea bile bolnice – u Velikoj Britaniji, bolnice su morale da vrate pacijente kućama i da otkažu sve zakazane preglede, jer je ransomware onesposobio čitav kompjuterski sistem državnog zdravstvenog sistema). Takođe, čini se da su neke bolnice suviše laka meta za ransomware napade. Njihove baze podataka su od ključnog značaja za njegu pacijenata; istovremeno, mnoge bolničke institucije nemaju odgovarajuća IT sredstva podrške u kritičnim situacijama kao što su upravljanje kriznim momentima, kontinuitet poslovanja itd. Pa ipak, bolnice se prilagođavaju digitalnoj stvarnosti i pokušavaju da dostignu potreban nivo za upravljanje ovakvim situacijama. Gore navedeni izazovi nisu karakteristični samo za bolnice, već se sa njima suočava i veliki broj malih i srednji preduzeća i, u mnogo manjem broju, korporacije. Individualni korisnici su takođe meta napada, uglavnom zbog nedostatka svijesti o bezbjednosti ili loše Internet higijene. Pravi je trenutak da se naglasi značaj principa dobre Internet bezbijednosti prilikom surfovanja Internetom. U nastavku tekst pročitajte 6 osnovnih savjeta kojima se možete zaštititi od ransomware napada: Koristiti višeslojnu bezbjednost krajnjih tačaka – endpoint security. Upotreba bezbjednosti krajnjih tačaka štiti web pretraživanje, kontroliše izlazni saobraćaj, štiti postavke sistema i kontinuirano prati moguće nepravilnosti u ponašanju sistema. Ovakav sistem zaštite omogućava veću bezbjednost servera, laptopa, tableta i mobilnih uređaja. Redovan backup (rezervna kopija) važnih podataka. Backup može pomoći da zaštitite podatke, ne samo u slučaju ransomware napada. Virusi, krađe, požari, poplave ili slučajna brisanja mogu učiniti vaše podatke nedostupnim. Bakcup pomaže da sve važne podatke efikasno vratite. Ne otvarajte neželjene e-mailove ili poruke od nepoznatih pošiljaoca. Mnoge ransomware varijante se distribuiraju upravo na ovakve načine. Povećana svijest pri rukovanju sumnjivim e-mail sadržajima može biti efikasna u borbi protiv ransomwarea. Redovno održavajte sistem – Patch je dio softvera dizajniran za apdejtovanje kompjuterskog programa ili njegovih djelova, da ih popravi ili poboljša. Na ovaj način smanjujete mogućnost hakerskih napada. Onemogućite makroe ukoliko je moguće. Postoje brojni alati koji mogu da ograniče fukncionalnost makroa i onemoguće njihovu uključenost prilikom preuzimanja fajlova sa Interneta. Budite svjesni prijetnji i oprezni. Nemojte pretpostavljati da samo ljudi iz IT svijeta treba da znaju o nedavnim hakerskim napadima, virusima i trendovima u online svijetu. Prijavite se na mailing liste koje pružaju sve dostupne intormacije o slabostima i izloženosti. Kada su organizacije u pitanju, razvijanje programa o bezbijednosti informacija je ključni dio poboljšanja cjelokupne bezbjednosti i zaštite. Izvor: https://www.internetsociety.org/blog/tech-matters/2017/05/6-tips-protecting-against-ransomware
Da li su naši podaci inputi za nečiji posao?
U ovakvim vremenima, lako je biti paranoičan. Gotovo svakog dana možemo naići na novu priču o aplikaciji, TV ili dječjoj igrački koja prikuplja previše podataka, o masovnim zloupotrebama podataka ili nedavnom ransomware napadu koji je harao Internetom. Iako možda ne znamo detalje, svjesni smo da postoji neko ko prati sve što radiomo onlajn. Zapravo, najveći dio mašine koja monetizuje podatke je nevidljiv za potrošače. Razumljivo je da sve od navedenog tjera mnoge ljude na dodatne mjere opreza. Zašto biste vjerovali nekom ili nečemu što skuplja informacije o vama, a da nemate uvid u to kako će ti podaci biti korišteni? Posljedice mogu biti devastirajuće po ekonomiju. Ako onlajn kompanije ne razumiju kako će se rukovati njihovim podacima i kako će isti biti upotrebljeni, neće vjerovati virtuelnim transakcijama i ugasiće se. Ekonomija koju Internet podržava mogla bi da nestane. Zašto se naši podaci prikupljaju? Za kompanije, vaši podaci znače njihov novac. Uzmimo Snapchat, servis koji pruža mogućnost razmjene poruka koje će „nestati“ poslije nekoliko trenutaka. 2014. godine, kompanija je odbila 3 milijarde dolara vrijednu ponudu od strane Facebooka koji je htio da kupi Snapchat. Zašto je servis koji se ponosi činjenicom da pruža mogućnost „brisanja“ poruka toliko vrijedan? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga šta Snapchat predstavlja za vas. Ako ste dio mlađeg tržita koji je manje zainteresovan za ostavljanje neizbrisivih tragova na Facebooku, onda je ideja servisa gdje poruke automatski nestaju veoma atraktivna. Ako ste u potrazi za pripajanjem kompanije, vrijednost Snapchata leži u ličnim podacima koje korisnici moraju da pruže – imena, brojeve telefona i najvažnije – svoju mrežu (ljudi sa kojima su povezani). Različiti ljudi vide različite vrijednosti u istoj kompaniji, a to može značiti tenzije kada je u pitanju zaštita potrošača/korisnika. Kako bilo koja kompanija može monetizovati podatke svojih korisnika, ako i dalje vrši „isporuku“ privatnosti za koju su se ti korisnici prijavili? Zbog čega je to značajno za nas? Sa kompanijama koje su voljne da plate milione, pa čak i milijarde, za informacije o tome šta mi radimo onlajn, postoji jak motiv za ostale kompanije da prikupe sve podatke koji su im dostupni, zadrže ih zauvijek i koriste u svrhe koje im u datom vremenskom trenutku odgovaraju. Ovo šalje signal upozorenja koji jasno poručuje da sami treba da kontrolišemo naše lične podatke i informacije. I dok neke kompanije otvoreno govore o svrhama u koje koriste naše podatke, mi, kao korisnici, smo često „u mraku“. Inovacije se događaju brže nego što smo mi sposobni da im se prilagodimo. Ponekad se čini kao da je sve više zastupljena „djeluj odmah, traži oproštaj kasnije“ kultura. Tu je i problem kršenja podataka. Velike povrede podataka nastavljaju da muče kako komercijalni, tako i javni sektor, i da utiču na milione korisnika i građana. Ako prikupljanje i zloupotreba podataka ne pokazuju znake zaustavljanja, šta mi možemo da učinimo? Enkripcija je ključ Mi uglavnom posmatramo enkripciju kao način čuvanja podataka u tajnosti, a samim tim i načinom ublažavanja rizika od zloupotrebe podataka – ali u digitalnom svijetu, šifrovanje je više od toga. Ono osigurava da Internet saobraćaj ide ka pravom odredištu; Pomaže da utvrdite da li razgovarate sa pravom osobom (servisom); Štiti vas od prevare prilikom onlajn plaćanja; Osigurava vaš mobilni telefon, vašu kućnu bežičnu konekciju Enkripcija uliva povjerenje u skoro svaki aspekt aktivnosti na mreži, a kako se Internet Stvari (The Internet of Things) širi, ova lista će samo rasti. Organizacije treba da djeluju Organizacije takođe igraju značajnu ulogu. Prateći niz jednostavnih, ali efektivnih principa koje svaka organizacija može da implementira, stvorila bi se kultura etičkog korišćenja ličnih podataka korisnika: Objavljivanje etičke obaveze prilikom upotrebe ličnih podataka korisnika; Iskrenost kada je u pitanju saglasnost i ponovna upotreba podataka; Transparentan biznis model; Uključenje etike u dizajnu proizvoda/usluge. Ovo može doprinijeti kreiranju održivog biznis modela i pojačati nivo povjerenja između korisnika i pružaoca usluga. Korisnicima treba da politike budu na njihovoj strani I kreatori politike imaju svoju ulogu kada je riječ o upotrebi ličnih podataka. Jedan od najvažnijih početnih koraka je da se stvori način za nagrađivanje kompanija i organizacija kako bi se podstakle etičke prakse rukovanja podacima. Etičko upravljanje podacima nije rješenje samo za korisnike – ono je takođe odlična osnova za izgradnju povjerenja i održivog privrednog rasta. Kreatori politike treba da rade na kreiranju uslova u kojima etičko upravljanje podacima ima pozitivan efekat na tržište. Mi, kao potrošači, treba da preduzmemo nešto sada. Informišite se, zahtijevajte veću privatnost i zaštitite podatke na vašim uređajima prilikom komunikacije koristeći enkripciju. Izvor: https://www.internetsociety.org/blog/public-policy/2017/03/my-data-your-business