Kada kažem da volim video igre i da sam inženjerka video igara, nerijetko naiđem na ono klasično: “Aha…Znači ništa ozbiljno… igraš se na poslu, dok te plaćaju”. I dok se ja smješkam, u glavi mi prolazi koliko su igre zapravo uticale na mene – ne samo kao nekoga ko stvara te igre, već i kao osobu.
Moja prva igra koju sam pravila bila je baš za učenje. Htjela sam da pokažem da učenje može biti zabavno i lako, bez stresa. Dok sam je pravila, i sama sam dosta toga obnovila i naučila. Tada sam shvatila koliko moćne video igre mogu biti za razvoj djece, samo im treba dati šansu.
Šta dijete može naučiti kroz video igre?
Znam da se mnogi roditelji pitaju: “Da li te video igre štete mom djetetu?”
Odgovor je – zavisi! Zavisi od toga koje igre igraju, koliko vremena provode uz njih i kako ih koriste.
Video igre kao zabavan put do znanja
Kada se pažljivo biraju i koriste na pravi način, video igre mogu biti mnogo više od puke zabave – one mogu biti super alat za učenje! Djeca kroz njih mogu da razvijaju vještine iz raznih oblasti – od nauke i matematike, pa sve do umjetnosti i jezika! Umjesto da samo slušaju i pamte, kroz igre aktivno rješavaju probleme, isprobavaju nove stvari i uče na način koji im je prirodan i zabavan.
Mnoge uspješne video igre koriste principe gamifikacije – elemente dizajna igara kao što su izazovi, nagrade i napredovanje – kako bi motivisale igrače i učinile iskustvo zanimljivijim. Ovaj pristup se pokazao izuzetno efikasnim i u obrazovanju.
Na primjer, znate li za Scratch? To je besplatna platforma sa MIT-a gdje djeca uče osnove programiranja kroz šarene blokove, prave svoje igrice i animacije. Iako nije komercijalna video igra, koristi vizuelno kodiranje i kreativno stvaranje, čineći učenje programiranja sličnim igri. Korišćenjem blokova umjesto klasičnog koda, Scratch je prilagođen mlađem uzrastu i podstiče logičko razmišljanje, planiranje i rješavanje problema – vještine koje su korisne i u mnogim video igrama. Slične platforme kao što su Tynker i CodeCombat direktno kombinuju programiranje sa igrom, gdje djeca uče Python ili JavaScript dok upravljaju likovima i izvršavaju zadatke u virtuelnim svjetovima, koristeći principe gamifikacije da ih drže angažovanim.
U oblasti muzike, igra poput Chrome Music Lab omogućava djeci da istražuju ritam, harmoniju i osnovne principe komponovanja na zabavan i intuitivan način. Ovo je sjajan primjer kako interaktivni digitalni alati mogu razviti ne samo kreativnost, već i sluh, koordinaciju i osjećaj za strukturu.
A imamo i crnogorske adute
Kada govorimo o spajanju zabave i učenja, važno je znati da i kod nas postoje inicijative koje idu u tom pravcu. Na primjer, crnogorski tim Zuno Games (nekadašnji dio kompanije Alicorn) razvija edukativne video igre namijenjene djeci. Ove igre su kreirane u saradnji sa obrazovnim stručnjacima i osmišljene su tako da na zabavan i interaktivan način pomognu vašem djetetu da usvoji znanja iz različitih školskih predmeta, kao što su biologija, filozofija, likovna umjetnost ili ekonomija. (Pogledaj njihov katalog igara za Android i iOS uređaje.).
Osim toga, a posebno kada je riječ o bezbjednosti vaše djece na internetu, tim Codelab je u saradnji sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva razvio besplatnu video igru “Crvenkapa: Slučaj ukradene lozinke“. Ova igra je odličan alat da vaše dijete na zabavan i duhovit način nauči o najčešćim opasnostima koje ih vrebaju online, poput krađe lozinki i drugih prijetnji.
Ono što je roditeljima važno jeste da ovakve igre nude učenje kroz izazove i mini-zadatke koje djeca rješavaju igrajući se. To znači da vaše dijete može da usvaja nova znanja i vještine na njima prirodan i privlačan način, a da pritom ne osjeća pritisak klasičnog učenja. Mogućnost praćenja napretka unutar igre takođe može biti korisna roditeljima da steknu uvid u to kako njihovo dijete napreduje u određenim oblastima. Ovakav pristup uči da učenje može biti zabavno i motivišuće, što je dragocjeno za dugoročni odnos vašeg djeteta prema obrazovanju.
Druženje uz video igre? Da, moguće je!
Mnogi roditelji se brinu da će se dijete, igrajući video igre, izolovati od društva. Međutim, istraživanja pokazuju da nije baš tako. Prema podacima sa Univerziteta Oksford, djeca koja igraju video igre umjereno, manje od sat vremena dnevno, su čak bolje socijalno prilagođena i srećnija od onih koji uopšte ne igraju ili igraju previše. Takođe studije sa Univerziteta u Kaliforniji (UC Davis) pokazuju da čak i mlađa djeca koriste video igre kao prostor za saradnju, pregovaranje i zajedničko rješavanje problema. Igre poput Minecrafta ili Rocket League-a često služe kao prilika za druženje. Uz to, mnoge igre zahtijevaju timski rad, pa djeca uče kako da dijele zadatke, prate jedni druge i shvate koliko je važno da rade zajedno da bi uspjeli.
Prema podacima Pew Research Centra, video igre igraju ključnu ulogu u razvoju i održavanju prijateljstava među tinejdžerima, posebno među dječacima. Više od polovine tinejdžera koji su stekli prijatelje online (57%) upoznali su ih igrajući video igre, dok je samo 13% tinejdžerki to učinilo na isti način.
Kako video igre pomažu da se bolje razumijemo?
Pored kognitivnih vještina, video igre mogu igrati važnu ulogu i u razvoju emocionalne inteligencije, posebno empatije. Igranje igara koje uključuju moralne odluke, međuljudske odnose i perspektivu drugih likova može pomoći djeci da se stave „u tuđe cipele“ i razviju dublje razumijevanje tuđih osjećanja i postupaka. Na primjer, igra poput Life is Strange podstiče igrača da pažljivo promišlja o izborima koje donosi i njihovim posljedicama po druge likove. Kroz narativne igre sa snažnim likovima i emotivnim pričama, djeca mogu učiti o saosjećanju, prihvatanju razlika i rješavanju konflikata bez nasilja.
Prema nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu Frontiers in Education, video igre mogu pozitivno uticati na razvoj empatije kod igrača. Utvrđeno je da igre mogu povećati svijest o emocijama i sposobnost prepoznavanja tuđih osjećanja, što pomaže mladima da postanu emocionalno inteligentniji i empatičniji. Istraživači kažu da je važno da se prave igre koje podstiču socijalno-emocionalno učenje, uključujući empatiju, kroz interaktivne priče.
Takođe, djeca uče timski rad, strpljenje i komunikaciju. Igranje u paru ili timu podstiče dijeljenje, dogovaranje i razumijevanje potreba drugih, što su temeljne vještine za razvijanje empatije i emocionalne zrelosti.
Najpopularnije edukativne igre i igrice za druženje
- Minecraft – ova igra omogućava djeci da grade, istražuju i rješavaju probleme u virtualnom svijetu. Osim što podstiče kreativnost, Minecraft nudi edukativne alate kao što je Minecraft Education Edition, koji uči djecu osnovama programiranja, geometrije i timskog rada.
- Scratch – platforma koja djeci omogućava da uče osnove programiranja kroz jednostavne projekte. Scratch omogućava djeci da stvaraju vlastite igre i animacije, pomažući im da razviju tehničke vještine i kreativnost.
- Osmo – Osmo je fizičko-digitalni edukativni alat koji koristi fizičke igre za učenje matematike, umjetnosti i logike. Djeca mogu učiti osnovne matematičke vještine, razvijati kreativnost u crtanju i učiti osnovne principe programiranja.
- Roblox – popularna online platforma koja omogućava korisnicima da kreiraju i igraju igre koje su stvorili drugi igrači. Roblox pruža djeci priliku da nauče osnove programiranja i dizajniranja igara dok komuniciraju i surađuju s prijateljima u različitim virtuelnim svjetovima.
- Fortnite – iako je prvenstveno poznat kao borbeni “battle royale” format, Fortnite takođe nudi kreativni način izgradnje, planiranja i timskog rada. Djeca mogu naučiti kako fukcioniše saradnja u timu, kao i razviti vještine strateškog razmišljanja.
- League of Legends – popularna online igra koja uključuje timsku koordinaciju, strateško razmišljanje i brzo donošenje odluka. Iako je igra više usmjerena na taktičke bitke, ona razvija i socijalne vještine jer igrači moraju efikasno komunicirati s članovima tima.
Potencijalni rizici – i kako ih svesti na minimum
Iako video igre mogu imati brojne koristi za djecu, važno je biti svjestan i potencijalnih rizika koji prate njihovu upotrebu. Kao i u mnogim stvarima, ključ leži u umjerenosti. Prekomjerno vrijeme provedeno uz ekran može dovesti do različitih zdravstvenih i drugih problema.
Djeca koja provode previše vremena igrajući video igre mogu razviti probleme poput gojaznosti, usljed smanjene fizičke aktivnosti, kao i bolove u vratu i leđima zbog lošeg držanja. Osim toga, pretjerana izloženost ekranima može negativno uticati na kvalitet sna, što za posljedicu ima umor, smanjenu koncentraciju i razdražljivost. Istraživanja pokazuju da djeca koja mnogo vremena provode u virtuelnim svjetovima često imaju poremećaje spavanja, što može uticati na njihovo raspoloženje i mentalno zdravlje.
Dugotrajno igranje može dovesti i do socijalne izolacije. Iako online igre omogućavaju komunikaciju s vršnjacima, one ne mogu u potpunosti zamijeniti značaj direktnih socijalnih interakcija i emocionalnih veza koje se razvijaju kroz stvarne susrete.
Postoji i rizik od zavisnosti, što može dovesti do zanemarivanja školskih obaveza, loših ocjena i problema u porodici i sa prijateljima. Dijete može početi da bježi u virtuelni svijet umjesto da se suočava sa stvarnim životom, što utiče na razvoj socijalnih vještina.
Mnoge online igre omogućavaju kontakt sa drugim igračima, što može biti opasno jer mogu doći u kontakt sa nepoznatim ljudima, pa čak i onima sa lošim namjerama. Djeca mogu biti izložena neprikladnom sadržaju, nasilju preko interneta (cyberbullying), pokušajima prevare ili manipulacije.
Neke igre prikupljaju podatke bez dozvole ili imaju linkove ka nesigurnim stranicama. Zato je važno da roditelji razgovaraju sa djecom o bezbjednosti na internetu, koriste roditeljske kontrole da filtriraju sadržaj i prate sa kim i kako njihovo dijete komunicira u igri.
Kako smanjiti rizike? Praktični savjeti i alati
Roditelji su tu da postave zdrave granice i navike. Evo nekoliko konkretnih savjeta i aplikacija koje mogu pomoći:
Postavite vremenska ograničenja i pazite na sadržaj
Koristite aplikacije za kontrolu vremena i sadržaja: Google Family Link (Android) i Apple Screen Time (iOS) vam omogućavaju da postavite dnevna ograničenja za korišćenje aplikacija i igara i da vidite koliko vremena dijete provodi na uređaju. Možete čak i automatski da blokirate igre nakon određenog vremena.
Mnoge popularne igre kao što su Fortnite, Minecraft i Roblox imaju ugrađene opcije za roditeljsku kontrolu. Možete ograničiti vrijeme igranja, blokirati komunikaciju sa nepoznatim igračima i postaviti ograničenja prema uzrastu igre, kako bi vaše dijete bilo sigurno od neprikladnog sadržaja.
Podstičite fizičku aktivnost i druženje uživo
Važno je da djeca budu fizički aktivna svaki dan i da se druže sa drugarima uživo. Aplikacije kao što su Fitbit i Google Fit mogu pomoći da pratite fizičku aktivnost i postavite dnevne ciljeve (npr. broj koraka). Možete koristiti i sistem nagrađivanja da motivišete djecu da budu aktivna.
Spojite učenje i zabavu kroz edukativne igre
Koristite aplikacije koje kombinuju učenje i igru da bi vaše dijete kvalitetno provelo vrijeme:
- Khan Academy Kids: Besplatna aplikacija s obrazovnim igrama koje pomažu djeci da uče osnove matematike, čitanja, umjetnosti i drugih vještina na zabavan način.
- Duolingo ABC: Verzija poznate jezičke aplikacije prilagođena djeci. Kroz kratke igre, djeca uče čitanje i pisanje na interaktivan i nenametljiv način.
- Prodigy Math: Popularna matematička igra u kojoj djeca rješavaju zadatke kako bi napredovala u igri. Sadržaj se prilagođava nivou znanja djeteta, a sistem nagrađivanja podstiče motivaciju i kontinuitet.
Zaključak
U današnjem svijetu, video igre su postale dio života, posebno za mlade. Kroz igre, djeca mogu da uče, razvijaju socijalne vještine i suočavaju se sa izazovima. Od učenja matematike i fizike, do istorije i kreativnog razmišljanja, igre su postale moćan alat za obrazovanje, i u školi i kod kuće.
Na nama roditeljima, nastavnicima i onima koji prave igre je da pronađemo pravu mjeru. Važno je da budemo umjereni i da pazimo na djecu. Video igre mogu biti odličan alat za razvoj vještina i znanja, ali samo ako se igraju umjereno i sa pravim sadržajem. Naša uloga je da osiguramo da igre budu nešto što podstiče zdrav razvoj, a ne zamjena za stvarni život i druženje.
Da bi igre i dalje bile dobre za razvoj djece, moramo da nastavimo da pratimo kako utiču na njih, da razvijamo tehnologije koje poboljšavaju učenje i da promovišemo odgovorno korišćenje digitalnog svijeta. Tako video igre neće biti samo zabava, već i važan alat za obrazovanje i lični razvoj, uz našu pomoć da se smanje svi negativni uticaji.
Povezane cjeline:
