Enkripcija (šifrovanje) je postupak kojim se podaci pretvaraju u nečitljiv oblik, tako da ih može pročitati samo onaj ko ima ključ za vraćanje u izvorno stanje. Ona je temelj bezbjednog interneta kojem možemo vjerovati i štiti osjetljive informacije svakog od nas.
Enkripcija se koristi za zaštitu podataka sačuvanih na računarima i telefonima, kao i podataka koji putuju kroz mreže, uključujući internet. Na njoj počivaju online bankarstvo, plaćanje karticama i privatne poruke. Enkripcija nam pomaže i da:
Kada podaci putuju mrežom, savremena enkripcija ih „miješa“ pomoću tajne vrijednosti – ključa – koji znaju samo pošiljalac i primalac. Kod sačuvanih podataka, ključ obično zna samo vlasnik podataka. Postoje različite vrste enkripcije, a najbolji sistemi pronalaze ravnotežu između bezbjednosti i brzine rada.
End-to-end enkripcija (enkripcija s kraja na kraj) znači da poruku mogu pročitati samo pošiljalac i namijenjeni primalac. Niko treći – čak ni kompanija koja pruža uslugu – nema ključ. To je najbezbjedniji oblik enkripcije koji možete koristiti.
Više o tome kako enkripcija radi pronaći ćete u vizuelnom objašnjenju i informativnom listu o enkripciji. Internet Society nudi i besplatan onlajn kurs o enkripciji na engleskom, francuskom i španskom jeziku.
Vjerovatno je koristite više puta dnevno, a da toga niste ni svjesni. Evo nekoliko svakodnevnih primjera:
Kada u adresnoj traci vidite „https“ i ikonicu katanca, veza između vašeg pretraživača i sajta je šifrovana. Zahvaljujući protokolu HTTPS, niko na putu – na primjer na javnoj Wi-Fi mreži u kafiću ili na aerodromu – ne može da pročita šta šaljete i primate.
Kada plaćate karticom na internetu, koristite mobilno bankarstvo ili plaćate račune preko aplikacije, očekujete da vaši finansijski podaci ostanu zaštićeni. Banke i prodavci to postižu upravo enkripcijom. Isto važi i za elektronske usluge države, poput portala eUprava.
Kada pišemo porukom porodici ili prijateljima, bilo da koristimo Viber, WhatsApp, Signal ili neku drugu aplikaciju, očekujemo da prepiska ostane privatna. Neke aplikacije šifruju poruke samo dok putuju mrežom, dok druge koriste end-to-end enkripciju, pa poruke mogu pročitati samo pošiljalac i primalac. Kako da enkripcijom zaštitite sebe, pročitajte u vodiču Internet Society-ja (na engleskom).
1. Koristite aplikacije za poruke sa end-to-end enkripcijom.
Pređite na aplikacije koje nude enkripciju s kraja na kraj, poput Signala, WhatsAppa, Vibera ili Threeme. Kod Telegrama ovu zaštitu imaju samo „tajna ćaskanja“ (Secret Chats), koja morate ručno uključiti. Obična ćaskanja i grupe nijesu tako zaštićeni. Nijesu sve aplikacije jednako dobre, pa prije izbora pročitajte recenzije.
2. Uključite enkripciju na uređajima i servisima.
Neki uređaji i servisi nude enkripciju, ali je ne uključuju automatski. Provjerite podešavanja i uključite je. Enkripcija je dobra onoliko koliko i ostale mjere zaštite na koje se oslanja, zato su sljedeći koraci ključni:
3. Koristite jake lozinke.
Nemojte zadržati fabričku lozinku i ne birajte jednostavnu lozinku koju je lako pogoditi. Izbjegavajte i lične podatke, poput imena kućnog ljubimca, datuma rođenja ili imena kluba za koji navijate. Koliko god da je uređaj ili aplikacija dobro šifrovana, ko pogodi vašu lozinku ima pristup vašim podacima.
4. Redovno ažurirajte.
Nijedan sistem nije savršeno bezbjedan. Bezbjednosni propusti se stalno otkrivaju i ispravljaju kroz ažuriranja. Zato je važno redovno ažurirati aplikacije, uređaje i servise. Možda baš to ažuriranje zatvara propust i čini vas bezbjednijim!
5. Uključite prijavu u dva koraka (2FA).
Prijava u dva koraka dodaje još jednu provjeru uobičajenoj prijavi korisničkim imenom i lozinkom. To može biti kod iz SMS-a, aplikacija za potvrdu ili token, kakav koristite za elektronsko bankarstvo. Ta dodatna provjera kriminalcima dodatno otežava pristup vašim podacima.
6. Uključite opciju brisanja podataka.
Neki telefoni i servisi mogu automatski obrisati podatke nakon određenog broja neuspješnih pokušaja otključavanja, najčešće 10. Uključite ovu opciju da biste se zaštitili ako vam neko ukrade telefon ili ga izgubite.
Enkripcija štiti ličnu bezbjednost milijardi ljudi i nacionalnu bezbjednost država širom svijeta – uključujući i Crnu Goru.
Sajber kriminal je jedna od najbrže rastućih prijetnji današnjice, pa je enkripcija važnija nego ikad. End-to-end enkripcija obezbjeđuje da osjetljive i povjerljive informacije koje svakodnevno šaljemo ostanu privatne i van domašaja kriminalaca.
End-to-end enkripcija otežava stranim službama, terorističkim grupama i neprijateljskim vladama da presretnu povjerljive komunikacije državnih službenika ili da prodru u računarske sisteme i baze podataka. Takvi napadi mogu izazvati ozbiljne poremećaje u ekonomiji, infrastrukturi i bezbjednosti.
Crna Gora je to iskusila u avgustu 2022. godine, kada je veliki sajber napad na državnu informatičku infrastrukturu danima otežavao rad institucija i elektronskih usluga.
Enkripcija štiti i povjerljive komunikacije policije, vojske, službenika koji rade s tajnim podacima i hitnih službi. Takođe štiti sisteme od ključnog značaja za državu: elektroenergetsku mrežu, registre s podacima o građanima i sisteme finansijskih institucija od kojih zavisi ekonomska stabilnost zemlje.
Enkripcija je sistem: ako se oslabi jedan njegov dio, slabi i cijeli sistem. Ipak, pojedine organizacije i vlade traže da se enkripcija oslabi. Evo zašto je to loša ideja.
Neki tvrde da bi slabija enkripcija pomogla u borbi protiv kriminala. U stvarnosti, to bi otežalo sprečavanje kriminala i stvorilo opasan presedan koji ugrožava ličnu bezbjednost miliona ljudi i bezbjednost država.
Pojedini predlozi traže da kompanije budu obavezne da policiji i službama obezbijede tzv. „zadnja vrata“ – poseban pristup šifrovanim podacima na svojim servisima. Takav pristup imao bi opasne, neželjene posljedice: izložio bi lične i povjerljive podatke korisnika i otvorio nove tačke ulaska koje bi kriminalci i neprijateljski akteri mogli da zloupotrijebe.
Zadnja vrata se često nazivaju „izuzetnim pristupom“, ali taj naziv zavarava. Ako postoji bilo kakav mehanizam za pristup, njega mogu iskoristiti i organi vlasti i zlonamjerni akteri – svako ko ga pronađe. Slabljenje enkripcije radi rješavanja jednog problema stvara hiljadu novih i postavlja presedan koji može oslabiti enkripciju u cijelom svijetu.
Kada se enkripcija oslabi na jednom mjestu, oslabljena je svuda i za sve. To ugrožava bezbjednost, stabilnost i sigurnost ljudi i država.
Najbolji način da se zaštiti bezbjednost građana i država jeste da se očuva jaka, nekompromitovana end-to-end enkripcija i da se usvoje politike koje je dodatno jačaju.
Šta biste vi željeli da ostane privatno? Od novca na računu do fotografija na telefonu, mnogo je toga što želimo da sačuvamo. Bez enkripcije, privatne poruke, finansijski podaci, slike i snimci bili bi izloženi. Kriminalci bi lako mogli da vam uzmu novac, lažno se predstavljaju u vaše ime ili vas ucjenjuju ličnim podacima.
Svijet s enkripcijom je bezbjedniji svijet. Od jutarnje kafe uz vijesti na telefonu do večernje poruke prijatelju, enkripcija čuva ono što nam je važno.
Svima. Ako želite da vaši podaci ostanu privatni i bezbjedni, enkripcija je važna i za vas. Za neke grupe, ipak, ona je posebno značajna.
Za novinare i novinarke enkripcija je ključna za ličnu bezbjednost, zaštitu izvora i slobodu medija. Ona je jedan od temelja slobode izražavanja i privatnosti.
Aktivisti i aktivistkinje često se bave osjetljivim temama i razgovaraju s ljudima kojima je potrebna zaštita. Jaka enkripcija im omogućava da bezbjedno komuniciraju, organizuju se i djeluju bez straha od nadzora i pritiska.
Kompanije svakodnevno čuvaju podatke o klijentima, zaposlenima i finansijama. Enkripcija ih štiti od curenja podataka, krađe i industrijske špijunaže, i pomaže da posluju u skladu sa propisima o zaštiti ličnih podataka. Jednako je važna za male firme kao i za velike sisteme.
Enkripcija je važan dio brige o bezbjednosti djece na internetu. Ona štiti njihove poruke, fotografije i lokaciju od ljudi koji ne bi trebalo da ih vide. Članci o tome zašto je enkripcija bitna za zaštitu djece, kao i drugi materijali, dostupni su u našem resursnom centru za roditelje.
Copyright © ISOC Montenegro. 2024-2026. Sva prava zadržana
